Postoje jutra kada se probudim zahvalna, jutra kada zaboravim na jučerašnju gužvu, žurbu i nervozu,
jutra kada mi nije nije važno hoću li uspeti danas, sutra, ikada,
jutra kada se definicija uspeha menja,
kada nije važno ko je u pravu.
Postoje jutra koja mirišu na jutra mog detinjstva kad sam se lenjo izvlačila iz posteljine i protezala u beskraj.
U ova retka, ružičasta, topla jutra, setim se da, još u krevetu, kažem hvala.
Za svežu noć i toplo ćebe – hvala.
Za punu sudoperu i neurednu kuhinju – hvala.
Za šolju tople, mirisne kafe na stolu – hvala.
Za sigurnost i izvesnost u nesigurnom i nepredvidivom svetu – hvala.
Za dom, za hleb, za zdravlje, za pun frižider – hvala.
Za sate rada i nespavanja – hvala.
Za Lego kocke i za knjige – hvala.
Za dokona popodneva i mudrosti starijih – hvala.
Za šetnje po kiši i mudrosti mlađih – hvala.
Za dečji smeh i mirne, usnule glave na jastuku – hvala.
Za stomačni virus i strahove – hvala.
Za nemire u srcu i mir u kući – hvala.
Za prepirke i pomirenja – hvala.
Za suze i za strast – hvala.
Za sećanja, za kajanja, za odluke, za preispitivanja – hvala.
Za planove, za šale, za nadanja i prepoznavanja – hvala.
Svim ljudima u mom životu koji me uče svojim životima i svojom prisutnošću – hvala.
Hvala za darove koji mi svakog dana prolaze kroz ruke,
za povezanost,
za snove,
za prisutnost,
za tihe noćne sate.
Hvala za dečji smeh koji me okružuje, za iskre u očima i za snažna, pouzdana leđa koja mi ne daju da padnem, ne dozvoljavaju da pokleknem.
Možda ću već sutrašnje jutro biti potpuno drugačije;
možda će biti sivo, mračno, turobno;
i možda je u takvo jutro teško setiti se da budeš zahvalan za prilike, za šanse,
za ostvarenje snova.
Ipak, setiću se.
Setiću se čim me u hladno zimsko jutro ogreje dva para veselih očiju,
čim osetim toplinu njegove šake ispod ćebeta,
čim čujem bat koraka
i zvižduk čajnika.
Nema boljeg mesta od ovog.
Nikada nije bolje nego sada.
September 25, 2015 at 7:15 am
Nikad.
September 25, 2015 at 7:40 am
🙂
September 25, 2015 at 7:56 am
draga “Letnje igralište”,
nevjerovatno, ali pronašla sam se u gotovo svakoj rečenici. Post je DIVAN!!! Oduševljena sam načinom na koji prenašaš emociju pitem pisane riječi. Toplo, istinito, duboko…))) Jedna od onih tekstova koje poželim zalijeptii na zid, da ih gedam i podsjetim se što j eu životu važno!!!! Htjela sam izdvojiti određene dijelove, koji su mi se se posebno dojmili, ali morala bih izdvojiti gotovo sve.
Zahvlanost je nešto šte često zaboravljamo. Sve što imamo dano nam je. Treba se odmah ujutro podsjetiti, da su neki ljudi na ulicama.. da nemaju struju, toplu vodu, utočište, krevet, četkicu za zube i ostale osnovne higijenske potrepštine).
Hvala na ovom tekstu!
September 25, 2015 at 8:24 am
Hvala tebi na komentaru i na tome što osećaš sve što sam rekla, draga Inspirativka!
Pomislila sam da bi bilo dobro da se iskupim za sve one situacije i dane kad zaboravim da kažem hvala i da pokušam sebi da usadim neke dobre navike. U pravu si, ja npr. dosta toga uzimam zdravo za gotovo, kao da sam zaslužila ili imam pravo. Sve su to zapravo darovi i blagoslovi, a zahvalnost je jedno od najplemenitijih osećanja.
September 25, 2015 at 12:46 pm
Hvala ti što si moj drug bloger i što mi budiš posebne emocije. Hvala.
September 25, 2015 at 2:56 pm
Ja sam radosna što sam tvoj drug! 🙂 <3
April 19, 2016 at 7:50 pm
Pridružujem se naletu zahvalnosti i sreće 🙂 :* <3
April 25, 2016 at 11:14 pm
Jupi, jej! 🙂 <3
September 25, 2015 at 6:03 pm
I skromna, i zahvalna (i za dobro i za ono manje dobro), i nježna, i snažna… iako te nisam nikada osobno upoznala, iz svakog tvog teksta mogu iščitati koliko si posebna! I baš mi je drago kada dođe obavijest o tvom novom članku, znam da će biti poseban!
LP
September 25, 2015 at 10:06 pm
Draga Mirna, prošlo je nekoliko sati od kad si ostavila komentar i može proći isto tako još nekoliko dana, meseci ili godina, ja bih i dalje razmišljala i i dalje ne bih znala šta pametno da ti odgovorim. Ja ti se kod komplimenata zbunim jako… 🙂 Trudiću se da budem takva, skromna i zahvalna (kakva češće nisam nego što jesam). Hvala ti na divnim rečima i mislima! <3
September 26, 2015 at 9:08 pm
Hvala tebi sto si nas podsetila da i mi kazemo Hvala 🙂
September 26, 2015 at 9:34 pm
Ovaj tekst je u stvari kao poziv da svi vežbamo zajedno da češće govorimo hvala… 😉
April 19, 2016 at 10:27 pm
S. za svaku rečenicu – hvala!
April 23, 2016 at 1:23 am
Dražašja Majska <3
April 24, 2016 at 11:04 am
Mala familijo moja <3
April 25, 2016 at 11:15 pm
<3 <3 <3
August 22, 2017 at 10:44 pm
Za Letnje igralište – Hvala.
Da nam je što više takvih jutara.
August 27, 2017 at 2:02 am
❤